Saopštenja

01.02.2019

Konferencija za medije nakon osnivanja "Podgoričkog kluba"

Evo ako se slažete da počnemo tako Å¡to ćemo vam se mi zahvaliti na ovakvom brojnom prisustvu koje je za nas, moram reći, iznenaÄ‘ujuće ali i dokaz da smo krenuli sa pravom stvari i da je ona u funkciji interesovanja medija koja je evo na nivou naÅ¡ih najvećih očekivanja. 

Veoma bi nas radovalo da pratite naÅ¡ rad, a mi ćemo biti maksimalno otvoreni i u funkciji vaÅ¡e pune informacije. 

Želimo da ovo udruženje bude najotvorenije udruženje i da imamo najotvoreniju komunikaciju sa medijima. Sa ambicijom da se mi ne bavimo dnevnom politikom i naÅ¡om molbom da nam ne postavljate sad dnevno politička pitanja. Nego da se bavimo onim Å¡to je stanje unutar regiona. Potrebe da imamo dobrosusjedske odnose,regionalnu saradnju i promociju regiona u meÄ‘unarodnoj zajednici. Sa vama je Osnivački odbor Podgoričkog kluba. Ovom odboru nedostaju dva člana upravnog odbora, to su raniji predsjednik Albanije Alfred Moisiu i raniji predsjednik Kosova Fatmir Sejdiu. A ovdje imamo ranijeg predsjednika Slovenije gospodina Danila Tirka, raniju predsjednicu Vlade Hrvatske gospoÄ‘u Jadranku Kosor, ranijeg predsjendika Vijeća ministara BiH Zlatka Lagundžiju, ranijeg predsjednika Makedonije Branka Crvernkovskog i ranijeg predsjendika Vlade Srbije Mirka Cvetkovića. 

Mi smo formirali Podgorički klub u ambiciji da naÅ¡im znanjem i iskustvom,obezbijedimo da dobijemo priliku na,domaćim i meÄ‘unarodnim adresama da promoviÅ¡emo viziju koja će biti koncept naÅ¡eg djelovanja, a koju smo nazvali „Novi narativ za Zapadni Balkan -Vizija 2030 "To je naÅ¡e viÄ‘enje odnosa u oblasti ekonomije, kulture, nauke, istraživanja,gdje ćemo nastojati da formiramo dobar ambijent u kome će se kvalitetno reÅ¡avati i unutraÅ¡nji odnosi regiona i pojedini odnosi unutar država koje mi smatramo da se uklapaju u tu viziju ili ne uklapaju. Ako se uklapaju u tu viziju mi bi je podržavali, ako se ne uklapaju mi bi saopÅ¡tavali Å¡to nije u saglasnosti sa tom vizijom.

Možda je pitanje zašto ovaj sastav država. Opredijelili smo se za ovaj sastav država jer je EU u svom strateškom dokumentu odnosa sa Zapadnim Balkanom označila ovih šest država Zapadnog Balkana kao partnere, a Hrvatska i Slovenija su već u EU i mi smatramo da zajedno sa Hrvatskom i Slovenijom, kroz kooperaciju sa njima trebamo da imamo most saradnje prema EU i da oni treba da budu motor našeg djelovanja. I izvjesno je da ćemo naredni sastanak, jedan od njih imati ili u Zagrebu ili u Ljubljani. Izvjesno je da će to biti što prije, izvjesno je da će to biti u vremenu prije izbora za komisiju EU da bi pozvali EU na punu otvorenost i da bi pozvali EU da prihvati kandidaturu Makedonije i kandidaturu Albanije u početku pregovora koja je kao što znate u fazi čekanja. Imaju status kandidata ali se nije odredio početak pregovora. Mi ćemo ovdje afirmisati evropske vrijednosti. To je ono što nas spaja. To je ono zašta se svi zalažemo. A tematski ćemo raditi na onome što bude sadržaj naše vizije i imati sastanke iz te vizije u jednom novom narativu Zapadnog Balkana.

Zašto se zove novi narativ. Zato što želimo da damo jednu novu priču koja će biti oslobođena istorije. Nećemo se baviti istorijom niti dizajniranjem ili redizajniranjem istorije, nego ćemo se baviti sadašnjošću i budućnošću. I pokušavati nekim našim iskustvom i snagom uticaja.Valjda će nas neko čuti kad nešto kažemo. I danas ćemo imati sastanak sa Predsjednikom Vlade Crne Gore i Predsjednikom države Crne Gore. Očekujemo da na svim adresama u okviru naših država članica imamo razgovore sa predsjendicima vlade i predsjednicima države, predsjednicima privrednih komora, predsjednicima Akademija,a i da nas prihvate na evropskim adresama ako cijene da su ovo vriednosti za koje se i oni zalažu.

 

Uvodno vjerujem da sam vam dovoljno predstavio naÅ¡e ambicije i evo pozivam moje drage kolege da uzmu riječ i da vam kažu Å¡to oni misle. Milsim da bi možda bilo najkorisnije da ti Zlatko kažeÅ¡ par stvari vezano za ovu koncepciju koju si ti pravio kao čovjek koji ima svoju prohodnost i u univerzitetsku i evropsku.

Raniji predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Zlatko Lagumdžija

Prvo, Å¾elim da vam se zahvalim na interesovanju, da se zahvalim Filipu kao naÅ¡em domaćinu, drugu, prijatelju i kolegama koje ovdje sjede Å¡to smo na jedan ovakav način se skupili ovdje. Kao Å¡to vidite i sami očekivali smo da ovo bude jedan laganiji razgovor, a evo se pretvorilo u jedan ozbiljniji razgovor sa medijima.

Kao Å¡to ste već čuli od predsjednika Vujanovića jedna od osnovnih ideja, prvih pravaca djelovanja naÅ¡eg će biti pokuÅ¡aj da partikuliramo na jedan odreÄ‘eni način neÅ¡to Å¡to smo nazvali vizija 2030. Vizija Zapadnog Balkana i Jugoistočne Evrope. Jer ovdje imamo kao Å¡to ste primijetili pored ovih Å¡est zemalja koje su zemlje koje pokuÅ¡avaju da proÄ‘u kroz put koje je već Hrvatska i Slovenija proÅ¡la. Mi smo neka logička cjelina u pokuÅ¡aju traženja vizije Zapadnog Balkana za 2030-tu, ali sa druge strane ona mora biti inkroponirana u viziji EU 2030. godine. I na neki način pokuÅ¡avamo da utičemo na to Å¡to je moguće Å¡to viÅ¡e stvara klima o tome da je budućnost EU i budućnost Zapadnog Balkana praktično dvosmjerna ulica u kojoj u koliko ne uspijemo, neće uspjet ni drugi i obrnuto. Operisani od dnevne politike i nastojeći da pobjegnemo od dnevne pollitike Å¡to je moguće Å¡to viÅ¡e.Želimo da ponudimo najÅ¡iru platform za dijalog u regionu. I sa prijateljima iz EU, prijateljima iz bližeg naÅ¡eg okruženja, da doÄ‘emo do neke vrste zajedničke vizije kako ovaj region može u punom smislu te riječi da se integrira u EU. Zato ćemo pokuÅ¡ati da napravimo dijalog Å¡irom regiona uz učešće Å¡to je moguće većeg broja prijatelja naÅ¡ih, koji dijele naÅ¡e vrijednisti.U razgovorima sa političkim liderima, akademskom zajednicom, kulturnim radnicima, ljudima koji se bave obrazovanjem, nevladinim sektorom, da ne pobrajam sve akademske zajednice. Da pokuÅ¡amo stvoriti jednu pozitivnu dinamiku u kojoj bi se pokuÅ¡ao napraviti jedan Novi narativ u kojem balkanizacija je neÅ¡to Å¡to je odraz nekog proÅ¡log vremena. A da je evropeizacija ovog prostora neÅ¡to Å¡to je naÅ¡a budućnost.

Želimo da čujemo Å¡to je moguće veći broj ljudi. Predsjednik Tirk, Å¡to kažu juče mi je rekao jednu stvar koju ću odmah da ga citiram “Mi smo ljudi koji imamo prije svega dobru volju. Mi ovdje predstavljamo samo sebe. Ne predstavljamo ni jednu državu, mi predstavljamo sebe sa svojim iskustvom i sa dobrom voljom”. Odmah mi je pala napamet ona, bar u Bosni i Hercegovini, često potrebna izreka kojom se moram vratiti, “Kad ima volje ima i načina."Ako nema volje džaba ti Å¡to znaÅ¡. Kao i ako imaÅ¡ volje a ne znaÅ¡ opet ti je džaba.

I mi smo ljudi koji imamo volju a izgleda zvanično i nešto znamo. Imamo takav SV da se tretira kao da i nešto znamo.

Mi smo ljudi koji smo se ovdje okupili da Å¡to je moguće Å¡to viÅ¡e generiÅ¡emo tu kulturu dijaloga novim vrijednostima, da promoviramo volju ovde koja je neminovna i na bazi iskustva koje mi imamo. Ako je uglavnom bilo okrenuto ka rjeÅ¡avanju proÅ¡losti pa nekad i prepravljano proÅ¡losti, da vidimo na koji način se može stvoriti jedan Å¡to je moguće Å¡iri dijalog. I ovaj čitav projekt “Novi narativ za Zapadni Balkan- Vizija 2030"” će biti naÅ¡ skromni pokuÅ¡aj da doprinesemo tome da za nekih godinu dvije dana kad očekujemo da ovdje treba praviti strategiju razvoja Jugoistočne Evrope do 2030. godine, da već imamo pripremljenu klimu na odreÄ‘eni način i iskustva ljudi koji su dolazili iz različitih segmenata druÅ¡tva iz čitavog regiona. Da ta strategija naÅ¡a bude neÅ¡to Å¡to će doći odavde, a ne neÅ¡to Å¡to će nam biti slano pismo iz Brisela.

I sigurni smo da i Brisel očekuje da ima poglede odavde. Mi ćemo učiniti ono što je moguće jer imamo i volje a vjerujemo da ima i načina.

 
Ranija Predsjednica Vlade Hrvatske, Jadranka Kosor

Hvala vam lijepa. TakoÄ‘e i u moje ime Å¡to ste doÅ¡li. Za razliku od mojih kolega koji su rekli da nijesu očekivali ovakav odaziv medija, ja moram reći da jesam. Zato Å¡to sasvim sigurno na jednom sastanku gdje su nekoliko bivÅ¡ih premijera i predsjednika država, onda to jest dogaÄ‘aj. Ja sam se bavila vaÅ¡im poslom takoÄ‘er, i ja to mislim da jest dogaÄ‘aj. Pogotovo kad ti ljudi najavljuju da će raditi na graÄ‘enju mostova. Ukratko ja bih osnivanje ovog kluba nazvala - inicijativom za dodatnim graÄ‘enjem mostova. Ne samo mostova prema EU jer su tu dvije države članice, Hrvatska i Slovenija, nego i graÄ‘enju čvršćih mostova suradnje izmeÄ‘u naÅ¡ih država. Koji vjerujem da ćete se složiti nije uvijek dovoljno čvrsti i dovoljno jaki, onakvi kakvi bismo mi htjeli. Mi mislimo da znanje i iskustvo koje smo stekli baveći se teÅ¡kim poslom – voÄ‘enjem država. Dakle, posao predsjednika država i posao premijera je težak posao, zahtjevan posao, sa usponima i padovima i ja takoÄ‘e mislim da to znanje i to iskustvo koje smo stekli, treba pokuÅ¡ati ugraditi joÅ¡ u neÅ¡to dobro i u joÅ¡ neÅ¡to pozitivno. Svakako u kretanje na evropskom putu država na ovom prostoru koje joÅ¡ nijesu članice EU .Moje miÅ¡ljenje je takoÄ‘e da jedino pravi istinski otvoreni evropski put državama na ovom prostoru Jugoistoka Evrope, kako god ga zvali jeste istinsko jamstvo i trajnog mira i prosperiteta za sve države i narode. Tako da ja želim joÅ¡ samo na kraju ponoviti da smo mi ovdje kao pojedinci, da mi predstavljamo prije svega sebe, naÅ¡e iskustvo, naÅ¡u dobru volju, naÅ¡ entuzijazam, imamo ga joÅ¡ uvijek dovoljno, unatoč svemu Å¡to smo proÅ¡li, ponavljam,sa usponima i padovima. I vjerujem da je to moguće ugradigt u neÅ¡to vrlo korisno i neÅ¡to vrlo opipljivo, za sve koji žive naovim prostorima, osobito za mlade ljude. 

I evo na samom kraju, dakle, EU ide kao što znate u susret evropskim izborima, izborima za evropski Parlament i onda biranje novih institucija i baš zato mislimo da je ovo odličan trenutak da pošaljemo i poruku institucijama u Briselu. Za Hrvatsku i Sloveniju u ovom trenutku Brisel je naš grad.To nije grad izvan već naš grad i centar svega onoga što se događa važno za naše zemlje .Želimo da tu ideju o tome što smo i zašto smo se okupili pošaljemo što prije i predsjedniku Evropske komisije i predsjedniku Evropskog Parlamenta i predsjedniku Evropskog vijeća. Tako da vjerujemo da će reagirati i da ćemo i nakon evropskih izbora uspostaviti dobru suradnju. Dakle građenje mostova prema EU i građenje međusobnih odnosa između naših zemalja.

Za sam kraj, ovo nije nikakva ideja obnavljanja bilo kakvih asocijacija i udruživanja iz prošlosti. Apsolutno ne. Mi smo ovdje zauvijek susjedi međusobni, neki više, neki manje, ovdje ćemo zauvijek živjeti kao susjedi. To je jedino što ne možemo mijenjati ali možemo mijenjati bolje odnose, odnosno unapređivati naše bolje razumijevanje i suradnju na svim poljima, osobito na području gospodarstva.

 
Pitanje novinara:

Pomenuli ste izbore za evropski Parlament. Kako očekujete da će ti izbori da se završe, kakav će biti izborni rezultat i kako će Evropa da se ponaša po pitanju politike proširenja?

 

Ranija Predsjednica Vlade Hrvatske, Jadranka Kosor

Evropski izbori su neobično važni pogotovo nakon velikih problema i komplikacija sa Bregzitom.To su možda i najvažniji evropski izbori do sada. Očekuje se da je moguća neka nova konfiguracija u evropskom Parlamentu i evropskoj komisiji. No međutim ja ne očekujem neke osobito velike potrese. Ono što mene osobno zabrinjava jest mogući porast euroskeptika koji bi došli i bili zastupnici u evropskom Parlamentu. U Hrvatskoj ima takvih tendencija, neke stranke koje su protiv EU će se unatoč svemu kandidirati na evropskim izborima i očekuju ulazak u evropski Parlament. Što se tiče proširenja ja vam mogu reći da se tu osobito da pače nije promijenilo od trenutka kad je Hrvatska pokušavala završavati pregovore. Hrvatska je kao što znate najmlađa članica EU. Naši pregovori su bili iznmno teški. Tada nije bilo nikakvog osobitog oduševljenja ili želje za proširenje. A mislim da ga nema ni sada. Ili bolje rečeno mislim da su upravo zbog različitih iskustava i nakon različitih proširenja, one stare članice zapravo pokazuju dosta umora u tom smislu. I jedna od naših ideja je upravo to. Da osvježimo tu želju, da osvježimo tu ideju,da bolje obrazložimo što se na naki način događalo prije i ono što je prošlo ali ono što treba biti u budućnost ove regije.Da pomognemo u tome da mnogi ljudi u EU osvijestimo o važnosti ovog područja ove regije i o pripadnosti ovog područja upravo tom krugu evropskih država i naroda. Tako da vrlo otvoren i kratak odgovor na vaše pitanje. Ne, ne postoji neki osobiti entuzijazam u EU za proširenjem. Postoje kao što vidite neke države koje su u ovom ili onom status ali mislim da je došlo vrijeme da se EU nakon izbora i nakon konstituiranja novih institucija jasno izjasni o tome. Želi li istinski proširenje i u kom obimu i da se postave za to neki rokovi . Milsim da države koje čekaju moraju dobiti neku vrstu nade, neku vrstu nove nade. Ja znam recimo da su se u Hrvatskoj neki ljudi, građani, užasno umorili pregovaranjem, bili su jako, jako potišteni pred sami kraj i zapravo razočarani. A EU jes nešto što sigurno pruža nove mogućnosti svim državama. Hrvatska ima to iskustvo.
 

Pitanje novinara:

Kako vidite odnose u regionu sad u odnosu prije pet godina i šta će konkretno Klub raditi? Koji će bit vaši prvi koraci?

 

Raniji Predsjednik Crne Gore, Filip Vujanović 

Odnose u regionu vidimo kao odnose koje treba unapređivati. Treba ih unapređivati na afirmaciji evropskih vrijednosti. Jer smo ili EU, kao što su Hrvatska i Slovenija ili prema njoj, što je slučaj sa ostalim državama. I unapređivati na temelju principa, ne samo EU nego i principa Ujedinjenih Nacija, procesa saradnje Jugoistošne evrope i OEBS-a. Afirmacijom dobrosusjedskih odnosa, afirmacijom regionalne saradnje i afirmacijom regiona u cjelini prema međunarodnoj zajednici, posebno Evropi.

Smatramo da strategija odnosa EU i Zapadnog Balkana ima svoju posebnu vrijednost. Mi je maksimalno prihvatamo. Razumijemo logiku EU da ne želi da ima članice koje će da, kako oni to kažu naprave uvoz otvorenih pitanja.Razumijemo potrebu da se ta pitanja izmeÄ‘u država u ovom regionu rjeÅ¡avaju dijalogom, meÄ‘usobnim povjerenjem i Å¡to brže. Dakle, mi smo u Crnoj Gori dali doprinos tome praveći sporazum o granici sa Bosnom i Hercegovinom i sporazum o granici sa Kosovom. Mislimo da možemo i sa Hrvatskom da imamo dobar odnos i da budemo dobar primjer. I u tom smislu želim da se zahvalim kolegama na spremnosti da ovaj Klub bude - Podgorički klub. Vjerujem da je takav odnos prema unutraÅ¡njim pitanjima od svih njih a vjerujem i EU prepoznat kao dobar odnos. Ja moram reći da je ovo Å¡to je premijerka Kosorka rekla, mi razumijemo umor Evrope. Ali EU mora da razumije i umor od čekanja. Dakle, ako mi čekamo previÅ¡e, ako čekamo predugo i ako čekamo nepotrebno. To nije kompliment Evropskoj Uniji, to nije kompliment proÅ¡irenju. Mi ćemo se zalagati, da finalno odgovorim, za unutraÅ¡nje odnose koji će biti odnosi meÄ‘usobne saradnje, poÅ¡tovanja, prijateljstva, uvažavanja, razvoja ekonomskih odnosa, razvoja odnosa u oblasti kulture. Da kažem jedan sjajan primjer dobre saradnje u oblasti kulture gdje je na listi UNESCO-a, Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Srbija na nivou afirmacije stećaka.Takodje i jedan loÅ¡ primjer odnosa Hrvatske i Crne Gore u pogledu BokeÅ¡ke mornarice, gdje se nijesmo dogovorili i gdje jesmo poslali poruke koje nijesu dobre. NaÅ¡a će biti ambicija da mi kažemo ono Å¡to je dobro. Mi ćemo tematski imati sastanke koji će se odnositi na ono Å¡to je afirmacija naslova naÅ¡eg djelovanja. A naslov je “Novi narativ za Zapadni Balkan-Vizija 2030" tako da ćemo razgovarati o ekonomiji i kulturi i obrazovanju i o istraživanju i nauci. O svemu onome Å¡to stvara novi ambijent da bi se unutar regiona bolje razumjeli i da bi se politike u državama vodile na principima vizije za koju se mi zalažemo. 

Ja Vam se zahvaljujem u ime svih kolega osnivača i članova Upravnog odbora. Uvijek smo otvoreni za sve vas, za pojedinačnu komunikaciju u nadi da ćete nas što češće kontaktirati da bi nas što bolje promovisali.